Pećine i kanjoni Srbije

 In Zanimljivosti

Pećine i kanjoni Srbije predstavljaju prelepu i fascinantnu karakteristiku naših prirodnih predela. Isklesane prirodnim silama svedoci su vremena.

Pećine

Pećine nastaju u krečnjačkim stenama i čine ih podzemni kanali, hodnici i dvorane. Nastaju prodiranjem atmosferskih voda kroz krečnjačke pukotine koje voda ponirući, proširuje i produbljuje. Daljim prodiranjem kroz stene od atmosferskih voda nastaju podzemne reke koje protiču kroz pećine.
Pećine su podzemni kanali horizontalnog pravca pružanja, koje mogu biti formirane od jednog ili više kanala. Kanali su često isprepletani i nadovezuju se jedan na drugi. Neretko se javljaju i spratne pećeni u kojima su kanali formirani jedan iznad drugog.
Pećine imaju i svoje pećinske ukrase koji im daju posebnu draž. Reć je o stalagmitima i stalaktitima koji nastaju od atmosferskih voda zahvaljujući kojima i nastaje pećina. Atmosferska voda u sebi sadrži količinu kalcijum-karbonata. Krećući se kroz krečnjačke pukotine jedan deo vode isparava i taloži kalcijum-karbonat od koga su i sačinjeni pećinski ukrasi. Razlikujemo dve vrste ukrasa nastalih taloženjem. Stalaktiti se formiraju odozgo prema dole. Oni zapravo vise sa tavanica prema podu pećine. Stalagmiti se formiraju odozdo prema gore, tj. uzdižu se sa poda pećine prema tavanicama. Na taj način formirani pećinski nakit dobija različite oblike, pa su u nekim pećinama nakiti dobili i različita imena, u zavisnosti od toga na šta podsećaju. Pećine imaju i istorijski i arheološki značaj, jer su praistorijskim ljudima služile kao dom.
Istočna i zapadna Srbija su krajevi bogati krečnjakom, pa samim tim i velikim brojem pećina. Ali, veoma mali broj pećina je uredjen i iskorišćen u turističke svrhe. Navešćemo samo najpoznatije.
U istočnoj Srbiji:
Zlotska pećina se nalazi nedaleko od sela Zlot i puta Boljevac-Bor, u podnožju Kučajskih planina. Njeni hodnici su široki i prohodni, ukupne dužine 1.200m, pa su zato i uredjeni za turističke posete. U većini hodnika je uvedena rasveta, tako da posetioci mogu da uživaju u lepotama njenih ukrasa. Posebna atrakcija je podzemno jezero čija voda ističe u Zlotskom vrelu ispod pećinskog ulaza.
Bogovinska pećina se nalazi na 10km udaljenosti od Zlotske, u blizini sela Bogovine i najveća je pećina Srbije. Dužina njenih kanala je 3.500m. Glavni kanal duboko zalazi u planinu Kučaj i preko zime njime protiče podzemna reka, dok je preko leta prohodan. Bogovinska pećina se sastoji od tri horizonta pećinskih kanala bogatih pećinskim nakitom različitih oblika i boja.
Divljakovačka pećina se ubraja među najlepše pećine Srbije zbog lepote njenog pećinskog nakita. Nalazi se na severo-zapadnim padinama planine Kučaj kod rudnika Bare, a od Svilajnca je udaljena 24km.
Ravanička pećina se nalazi kod manastira Ravanice i 11km je udaljena od Ćuprije. Ima vrlo malo pećinskog nakita, ali je interesantna zbog izgleda njeih kanala, koji su dugi 1.000m. Na kraju glavnog kanala je malo jezero.
Od ostalih pećina jugo-istočne Srbije pomenućemo još neke najpoznatije_
Vrnjikica koja je u blizini Zlotske pećine i bogata je pećinskim nakitom. Prekonoška pećina u slivu Belog Timoka je smatrana za najlepšu pećinu Istočne Srbije, sve dok joj nakit nisu uništili nesavesni posetioci. Dubočka pećina kroz koju protiče Ponorski potok duga je 2.000m. Tu su još i Cerenošnja u Homoljskim planinama, Valja Fundata kod Majdanpeka, Vetrena dupka kod Pirota, Čitlučka kod Soko-banje.
Kanjon Uvca je poznat i po najvećim pećinama zapadne Srbije: Ušačka, Ledena i Tubićka. Ušačka ima oblik izduženog kanala koji je dugačak 2.100m. Ledena pećina je duga 1.500m i ime je dobila po jakom strujanju vazduha koji izbija iz nje. Sastoji se od nekoliko dvorana spojenih uskim hodnicima. U njoj se nalaze skamenjeni bigreni „vodopadi”. Stubića pećina se nalazi severozapadno od Sjenice i krase je dve velike dvorane, dužine 1.000m.
Ostale poznatije pećine zapadne Srbije su: Stopićka kod Užica (poznata po bigrenim kadama dugačkim 10m, širokim 4,5m i dubokim 3m), Megara kod Požege, Hadži-Prodanova kod Ivanjice (pred njenim ulazom je crkvica), Petnička kod Valjeva, Pećina kod Sopoćana na vrelu Raške (sa vodopadom na izlazu visokim 8m).
Pećine nekada nisu večne, može doći do njihovog urušavanja. Kada se pećinske tavanice uruše nastaju kanjoni, a neki njihovi delovi postaju prirodni mostovi, koji se nazivaju prerasti. Neki od najpoznatijih prerasta su na reci Vratni, pritoci Dunava, koja se nalazi u istočnoj Srbiji, kod Brze Palanke.

Kanjoni

Kanjoni su nastali u propustljivim stenama krečnjacima, peščarima i dolomitima. To su uske i duboke doline strmih ivica. Najpoznatiji na svetu je kanjon reke Kolorado u Americi. U Srbiji nema tako velikih kanjona, ali lepotom ne zaostaju za njim. Neke klisure kao što su Sićevačka, Svrljiška, Đerdapska, Ovčarsko-kablarska, Ibarska, Gornjačka u nekim svojim delovima imaju izgled pravih kanjona.
Najlepši i najimpozantniji je kanjon reke Drine. Njegova dubina ispod planine Zvijezde iznosi 1.000m. Od ostalih kanjona spomenućemo i kanjon reke Lim, koji je kod sela Dobrakova i Brodareva visok čak 600m i dug 11km. Uvac između Mljekuše i Crkvice useca kanjon visok preko 250m i dug 11km. Dok, Đetinja, uzvodno od Užica useca kanjon dubine 300m i dužine 8km.
Istočna Srbija može da se pohvali kanjonom na Resavi između planina Kučaja i Beljanice, visine 450m, a dužine 9km.

Predlažemo da pogledate

Postavi komentar

Kontaktirajte nas

Koristi druge simbole captcha txt